Ustavni sud BiH: Presuda Ljubić i dalje neizvršena, općine ne mogu raspolagati državnom imovinom

Pitanje o odluci Ljubić i Schmidtovim amandmanima

Nakon što su danas predstavljeni rezultati rada Ustavnog suda BiH za 2025. godinu, reporterka N1 otvorila je pitanje da li su Schmidtove intervencije na Ustav Federacije BiH iz 2022. godine, kojima je izmijenjen broj delegata u Domu naroda, zapravo značile i implementaciju odluke u predmetu Ljubić. Ukazala je i na to da je riječ o temi koja se godinama koristi u političkim prepucavanjima, bez jasnog odgovora da li je presuda zaista provedena.

Na to je odgovorila potpredsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić, pojasnivši da je riječ o presudi U-23/14, poznatoj kao odluka Ljubić, te da je Sud ranije najavljivao analizu njenog izvršenja u odnosu na odluke koje je nametnuo visoki predstavnik. Međutim, ta analiza nije završena zbog činjenice da Ustavni sud ne radi u punom kapacitetu.

"Tačno je da je Ustavni sud u nekoliko navrata medije obavještavao da će se izvršiti analiza da li je presuda Ljubić izvršena u odnosu na odluke koje je nametnuo visoki predstavnik u izbornoj noći. Međutim, taj zaključak je bio u vrijeme kada se čekalo da će se sud popuniti u punom kapacitetu", rekla je Galić.

Dodala je da se prema periodičnim izvještajima o radu Ustavnog suda ova odluka i dalje vodi kao neizvršena.

"Prema posljednjem izvještaju od 26. marta presuda je također uz zaključak da se od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraži očitovanje o utjecaju amandmana visokog predstavnika na utvrđenu obvezu iz odluke. Dakle, ona se vodi kao neizvršena", kazala je Galić.

Podsjetimo, riječ je o odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića iz 2016. godine, koja se odnosila na način izbora delegata u Dom naroda FBiH. Sud je tada osporio dio Izbornog zakona i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da ga izmijeni, ali to nikada nije učinjeno, zbog čega se presuda i danas formalno vodi kao neizvršena. Iako je visoki predstavnik Christian Schmidt 2022. intervencijama u Ustav FBiH praktično zahvatio suštinu tog pitanja, pravno-formalni status odluke u registru Ustavnog suda do danas nije promijenjen.

Državna imovina i južna interkonekcija ponovo u fokusu

Drugi dio pitanja odnosio se na državnu imovinu, koja je ponovo u središtu pažnje zbog projekta južne interkonekcije, ali i zbog praksi u nekim lokalnim zajednicama da se prostornim planovima šumsko i poljoprivredno zemljište prenamjenjuje u građevinsko. Reporterka N1 posebno je ukazala na tumačenja prema kojima jedinice lokalne samouprave navodno nisu bile obuhvaćene zabranom raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine.

Na to je odgovorila sutkinja Larisa Velić, podsjećajući da je Ustavni sud i ranije jasno ukazivao da Parlament BiH treba donijeti zakon o državnoj imovini, dok je privremenom zabranom raspolaganja definisano šta se smatra državnom imovinom.

"Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom je definisano šta čini ustvari državnu imovinu, da je to nepokretna imovina koja je Bosni i Hercegovini pripala na osnovu Sporazuma o sukcesiji. Znači sva nepokretna imovina na koju su prava raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina i ono sve što je Ustavni sud svojim odlukama utvrdio da čini državnu imovinu", rekla je Velić.

Pojasnila je da u državnu imovinu spadaju i šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, vode i druga imovina koju je Bosna i Hercegovina stekla na drugi način, uključujući kupovinu ili zamjenu. Istakla je da nepostojanje zakona o državnoj imovini i dalje predstavlja ozbiljan problem.

"Nažalost, još uvijek nije donesen Zakon o državnoj imovini i to zaista predstavlja veliki problem i, naravno, predstavljaće problem i za ovo pitanje koje ste spomenuli", kazala je Velić.

Prenamjena zemljišta ne znači promjenu titulara

Govoreći o mogućnosti da lokalne zajednice prenamjenom zemljišta dođu u poziciju da njime raspolažu, Velić je naglasila da takva praksa ne mijenja vlasništvo nad imovinom.

"Sve i ako dođe do prenamjene, znači za situaciju gdje se prostornim planom ili odlukama utvrđuje šta sve čini građevinsko zemljište i ako dođe do toga da građevinsko zemljište se širi, to ne znači promjenu titulara", poručila je.

Objasnila je da je problem u tome što se neke jedinice lokalne samouprave i dalje pozivaju na stari Zakon o građevinskom zemljištu, koji odavno nije na snazi. Prema tom starom zakonu, općina je u trenutku promjene namjene zemljišta postajala nosilac prava raspolaganja, ali to više nije slučaj.

"Prema starom Zakonu o građevinskom zemljištu, u slučaju kada dođe do promjene namjene, odnosno kada se donese odluka o utvrđivanju građevinskog zemljišta, u tom momentu titular, odnosno nosilac prava raspolaganja postajala je općina. Danas to više nije. Znači od 2003. godine to više nije moguće", rekla je Velić.

Dodala je da, bez obzira na širenje građevinskih zona i odluke lokalnih vlasti, to ne znači da općine i gradovi dobijaju pravo da raspolažu tom imovinom.

"Koliko god se širio reon građevinskog zemljišta i koliko god mi donosili odluku kojom bismo utvrđivali građevinsko zemljište, to ne znači promjenu titulara niti ovlaštenje jedinica lokalne samouprave da raspolažu tom imovinom. Znači i dalje je država Bosna i Hercegovina pozvana i ta koja će odlučivati šta će se sa tom imovinom dešavati", istakla je Velić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad